Atividade Sira

Violénsia armada ne'e envolve uza forsa hodi, intensionalmente, hakanek no halo aat, ka oho. Infelizmente, iha Timor-Leste, hanesan iha fatin selu-seluk, relatóriu kona-ba violénsia armada ladún iha barak no nu'udar konsekuénsia ba ida-ne'e, violénsia armada ne'e la haree hetan. Atubele ajuda parte husi governu nian ne'ebé prepara polítika, pratikante internasionál no mós komunidade sira Timor-Leste nian, avaliasaun violénsia armada ida-ne'e sei publika Nota-Informasaun sira-ne'ebé atualizadu, konfiavel no kompletu kona-ba tema sira-ne'ebé espesífiku. Bainhira, sistemátikamente, ezamina lakuna entre violénsia armada ne'ebé reál no mós tuir ema nia persesaun ho halibur peskiza ne'ebé iha daudaun no foun, avaliasaun ida-ne'e bele fo referénsia ba intervensaun. Bazeia ba konsulta ho parte interesadu sira iha Timor-Leste, área sira fóku avaliasaun nian ne'e inklui:
  1. Avaliasaun ida kona-ba fatór sira risku nian, impaktu no kustu sira sósiu-ekonómiku nian husi violénsia armada ne'ebé relasiona ho populasaun nia saúde - liu-liu feto sira, labarik sira, joven mane sira no ema dezlokadu sira;
  2. Revizaun ida kona-ba dinámika hosi violénsia armada ne'ebé relasiona ho grupu sira 'risku boot' nian hanesan gang sira, komunidade espesífiku sira iha distritu ne'ebé afetadu, petisionáriu sira, veteranu sira, instituisaun estadu sira, no situasaun ne'ebé bele hamosu violénsia hanesan eleisaun; no
  3. Knaar kilat nian (n.e. sasán kro'at, kilat halo rasik ka 'rakitan', halo iha fábrika) nu'udar fatór ida-ne'ebé kontribui ba violénsia armada.
Avaliasaun ida-ne'e sei inklui instrumentu oioin inkéritu uma-kain nian, grupu foku sira no peskiza kompletu iha terrenu ho parseiru nasionál sira. Rezultadu sira avaliasaun ne'e nian sei publika iha Nota-Informasaun mak badak no relevante ho polítika sira ne'ebé fó rezumu kona-ba kestaun sira-ne'ebé, entre sira seluk, relasiona ho vitimizasaun, violénsia gang nian, komérsiu kilat no prosedimentu sira armazen nian, lejizlasaun ne'ebé relasiona ho kilat sira iha ema sivíl nia liman, seguransa privadu, violénsia eleitorál no jestaun dadus kona-ba violénsia. Nota-Informasaun sira ne'e sei publika iha lian oioin, hahú iha finál tinan 2008 ba oin. Importante liután, maka avaliasaun ida-ne'e promete atu garante transferénsia no interkámbiu abilidade no formasaun atu hala'o peskiza ne'ebé sustentavel kona-ba violénsia armada. Bainhira sai apropriadu, ActionAid no Inkéritu kona-ba Kilat Ki'ik nian sei apoia no hametin kapasidade iha rai laran hodi hala'o monitorizasaun no jestaun informasaun iha setór saúde públiku no setór sira seguransa nian atu prevene no hamenus violénsia armada. Bazeia ba konsulta sira-ne'ebé kontinua hala'o ho governu, sosiedade sivíl Timor-Leste nian no parseiru internasionál sira, avaliasaun ida-ne'e sei fornese evidénsia ne'ebé bele uza atu foti desizaun, hala'o monitorizasaun no avaliasaun.

Training workshop for hospital staff in May 2009
© Aldo Benini

Just Released